.jpg)
Čelnice dviju najvećih umirovljeničkih udruga u razgovoru upozorile na ozbiljan pad realne vrijednosti mirovina, čiji je udjel u prosječnoj bruto plaći pao na samo 27,7 , a u odnosu neto plaću na 36,7 posto
U četvrtak, 12. rujna 2019. održan je u prostorijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u Zagrebu razgovor ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića s čelnicama dvije najjače umirovljeničke udruge, predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednicom Nacionlanog vijeća za umirovljenika i straije osobe mr. Višnjom Fortuna i predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović.
U jednosatnom razgovoru umirovljeničke predstavnice izložile su i obrazložile desetak prioriteta po hitnosti realizacije, a na prvom mjestu povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Kako prigodom svakog usklađivanja mirovina nekoliko tisuća umirovljenika izgubi to pravo, zatraženo je da se, nakon 15 godina što cenzus nije mijenjan, automatski usklađuje prema hrvatskoj granici siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Zavod za zapošljavanje.
Također je postavljeno pitanje zbog čega se već deset godina i dalje zadržava preživjela krizna mjera naplate dodatnog zdravstvenog doprinosa za neke kategorije umirovljenika (1 i 3 posto), kad su već davno branitelji oslobođeni tog danka.
Ministar je upozoren i na ozbiljan pad realne vrijednosti mirovina, čiji je udjel u prosječnoj bruto plaći pao na samo 27,7 posto (neto na 36,7 posto), a 98 posto svih umirovljenika prima mirovine niže od prosječne neto plaće. Predloženo je da se što hitnije izvrši korekcija modela usklađivanja na barem 80 posto povoljnijeg indeksa, a ne kao sada samo na 70 posto. Predloženo je da se što hitnije pri Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe osnuje i stručna grupa za reformu obiteljskih mirovina, koja bi uzela u obzir iskustva drugih europskih zemalja, ali i prijedlog umirovljeničkih udruga da se zadrži vlastita mirovina i stiče 20 do 50 posto mirovine preminulog partnera/ice.
Umirovljeničke čelnice izrazile su i stajališta o tzv. nacionalnoj mirovini, inzistirajući da se promjeni naziv u nacionalnu naknadu za starije osobe, da se jasno kaže kako neće biti isplaćivana iz mirovinskog fonda, te da neće biti vrijednosno blizu najniže mirovine.
