Umirovljenici su najavili Vladi da je očekuje vruća jesen, jer se čaša prelila i više ne mogu trpjeti toliko osiromašivanje koje je mnoge dovelo u neizdrživu situaciju. Prvi masovan prosvjed održat će se u utorak 10. listopada 2017. godine pod nazivom „Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti“, a organizator je Sindikat umirovljenika Hrvatske.
Prema dosadašnjim najavama očekuje se masovni središnji prosvjed u Zagrebu u 12 sati na Trgu bana Jelačića, a organizirano okupljanje će biti istovremeno i u Puli, Splitu, Zadru, Osijeku i Slavonskom Brodu.
Organizatori naglašavaju da je prošlo previše vremena, a vlast nije prihvatila dijalog s umirovljenicima niti je poduzela hitne mjere borbe protiv siromaštva. Zato se, kako upozoravaju, mora ići na prosvjed i dodaju da očito nema drugog rješenja za bolji položaj umirovljenika i starijih osoba. Moramo izvršiti pritisak, pozvati javnost na solidarnost, naglašavaju u SUH-u.
Nadali smo se kako će se kroz rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe ostvariti veći utjecaj na zakonske izmjene i promjene standarda umirovljenika i starijih na bolje. Nakon što smo jedva izborili da se konstituira Nacionalno vijeće 1. veljače 2017., do danas je održana samo jedna sjednica i to za usvajanje okvirnog programa, što držimo neprihvatljivim jer umirovljenici nemaju vremena za čekanje, svakog dana su sve siromašniji i svakog dana je njihov položaj sve teži.
Organizatori prosvjeda ističu da je u Hrvatskoj udio prosječne mirovine u neto plaći najniži od svih drugih zemalja u okruženju - samo 37,7 posto, dok je u susjednim i drugim zemljama bitno viši.
Sa središnjeg skupa u Zagrebu pismo sa zahtjevima odnijet će se na Markov trg te uručiti predstavnicima Vlade. Prosvjedni gradovi mogu formulirati i svoje dodatne zahtjeve, te na prosvjednom skupu najaviti odlazak na buduće pregovore s gradonačelnicima o npr. domovima umirovljenika, dnevnim boravcima, javnim kuhinjama, hospicijima, subvencijama javnog prijevoza i slično.
Sindikat umirovljenika Hrvatske je uputio javni apel umirovljenicima i svima koji ih podržavaju da se masovno uključe u jesenske prosvjede, ali ne zato što su buntovnici bez razloga, nego stoga što postoji niz jakih argumenata za masovno protestiranje. Tražili su i od Matice umirovljenika Hrvatske da se pridruži i da bude suorganizator. Matica umirovljenika Hrvatske, bez obzira na apel SUH-a, neće i ne može ostati gluha na zahtjeve prije svega svog članstva i svojih udruga koje traže da se krene u akciju i to energičnije i organiziranije, jer ne mogu trpjeti nepravdu koja je do sada najveća i ruši njihovo dostojanstvo. Umirovljenici se osjećaju građanima drugog reda, njihova primanja se u sve većoj mjeri svoda na razinu socijalne pomoći.
U trenutku dok pišemo ovaj tekst očekujemo sjednicu Predsjedništva Matice umirovljenika Hrvatske koje će se održati idućih dana i odlučiti o tome kako će se Matica postaviti u odnosu na ovaj prosvjed. Posve se može pretpostaviti da Matica, kao najveća umirovljenička organizacija sa 280.000 članova i kao predstavnik izvornih interesa umirovljenika, neće ostati pasivna i da će podržati prosvjede na kojima se iskazuje bunt protiv velike nepravde koja se čini najstarijoj populaciji u Hrvatskoj.
U vodstvu Matice se čuje da će Matica učiniti nove korake kojima će dati svoj poseban doprinos, ne samo prosvjedima, nego i drugim izuzetno važnim konkretnim akcijama u kojima će političke elite konačno shvatiti da je moguće postići daleko veće jedinstvo umirovljeničke populacije u borbi za njihova teško narušena prava u starosti. Upravo to zajedništvo je od izuzetne važnosti u borbi za umirovljenička prava protiv siromaštava pa i gladi koje je zahvatilo brojne umirovljenike, iako su mirovinu zaradili i time nastojali osigurati mirniju starost. Nažalost, umirovljenici su još uvijek podijeljeni što se vidi po svjetskom rekordu u broju umirovljeničkih stranaka, a, umjesto zajedništva, primjećuju se podjele i među njima samima, na „stare“ i „nove“ umirovljenike, na primjer.
Naravno da svaka akcija koja ide u pravcu poboljšanja teškog položaja umirovljenika, zalaganja za njihova narušena prava mora biti pozdravljena i podržana, a svaki korak ka stvaranju zajedništva umirovljeničke populacije, također.
