Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

SPISAK PRIORITETA

U ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika svih kategorija od Vlade RH očekujemo da se pismeno očituje na prioritetna pitanja od interesa za tu zapostavljenu i zaboravljenu populaciju.

 

1. TRAŽIMO HITNO JEDNOKRATNO POVEĆANJE MIROVINA, I TO ZA NAJMANJE:
Mirovine do 2.000 kn – povećati za 10 posto;
Mirovine od 2.001 do 3.800 kn – povećati za 7,5 posto;
Mirovine od 3.801 do 6.000 kn – povećati za 5 posto.

Od 2008. godine mirovine su porasle ukupno za 6,9 kuna, a neto plaće za 9,4 posto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosila 11,5 posto. To je utjecalo na pad relativne vrijednosti mirovine, odnosno da udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u siječnju 2016. godine iznosi 38,95 posto, čime je Hrvatska daleko ispod svih zemalja u okruženju. Taj udjel će nastaviti padati, osobito stoga što se prvim potezima Vlade išlo na povećanje isključivo mirovina viših od 6.200 kuna, a planira se i povećanje za 10 posto svih mirovina po posebnim propisima, viših od 5.000 kn.
Takva neadekvatnost mirovina dovela je do situacije da je 31,9 posto svih građana starijih od 65 godina izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, po čemu je Hrvatska na 4. mjesto u Europskoj uniji.

2. TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU FORMULE USKLAĐIVANJA MIROVINA, I TO:
S postojeće formule po kojoj se mirovine usklađuju za 70 posto povoljnijeg indeksa (rasta plaća ili rasta cijena), na isključivo usklađivanje za 100 vrijednosti povoljnijeg indeksa.

Ostavi li se mješovita formula koju je iznjedrile bivše vlade, unaprijed se predodređuje pad realne vrijednosti mirovina u odnosu na plaće od 30 posto.

3. TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČINA OBRAČUNA DODATNOG DOPRINOSA NA MIROVINE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, I TO:
Na način da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kn), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu. Očekujemo da se daljnjim izmjenama zakona takav dodatni doprinos ukine u cijelosti.

Velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u nekoliko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. U Hrvatskoj od 2009. godine postoje dvije stope dodatnog doprinosa, od kojih jednu plaća proračun. K tome, obračun takvog doprinosa na cijelu mirovinu, nije u duhu poreznih reformi.

4. TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČINA OBRAČUNA DRUGOG DOHOTKA ZA UMIROVLJENIKE, I TO:
Da se, u duhu načina obračuna poreza na prvi dohodak za umirovljenike, odnosno poreza na mirovine, gdje se porezna stopa umanjuje za 50 posto te iznosi 12 posto, isti način obračuna primjenjuje i za drugi dohodak umirovljenika, tj. za rad po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru.

Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tržišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.

5. TRAŽIMO HITNO BRISANJE OGRANIČENJA PRAVA NA RAD DO POLA RADNOG VREMENA ZA KATEGORIJU PRIJEVREMENIH STAROSNIH UMIROVLJENIKA, I TO:
U svjetlu inicijative da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, potrebno je izbrisati pravo na rad bez ustege mirovine privremenim umirovljenicima.

Postojeće zakonsko ograničenje besmisleno je i u svjetlu podataka da su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više doprinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. Potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odnosa s punim i skraćenim radnim vremenom, privremene i povremene.

6. TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVEDE MINIMALNA MIROVINA, I TO:
Umjesto postojećeg instituta najniže mirovine potrebno je uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, a što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom niža od 1.500 kuna.

Minimalna mirovina je u većini europskih zemalja glavna prevencija i brana zaustavljanju siromaštva. K tome, minimalna mirovina je jeftinija od troškova saniranja siromaštva, osobito u Hrvatskoj gdje sadašnja najniža mirovina pokriva samo 44 posto od iznosa nacionalne linije siromaštva za samačko domaćinstvo.

7. TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVEDE TZV. NACIONALNA (SOCIJALNA MIROVINA), i to:
Za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarila pravo na mirovinu, no na način da se u prvoj fazi ugradi socijalni kriterij, a takva naknada za sigurnost u starosti isplaćuje iz proračuna.

Takva „mirovina“ ne može biti viša od minimalne mirovine onih koji su svoje mirovine stekli radom i ispunjavanjem zakonskih uvjeta. Takva socijalna naknada nije u ovisnosti o radu i doprinosima. Prema podacima EU-SILC-a, samo 64 posto stanovnika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade.

8. TRAŽIMO DA SE HITNO UVEDE NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE, I TO:
Na način da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.

Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po preminuću partnera ubrzo potonu u siromaštvo.

Očekujući Vaše razumijevanje, ali i javno očitovanje, s poštovanjem,

 

Matica umirovljenika Hrvatske
Josip Kovačić, predsjednik

potpis muh

Sindikat umirovljenika Hrvatske

Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a

potpis suh

Image

Matica umirovljenika Hrvatske je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Nikada niste prestari da si postavite novi cilj ili sanjate novi san.

- Les Brown -

Matica umirovljenika Hrvatske

MUH
Domidona IT

Brzi kontakt

Preradovićeva ulica 33/III,
10000 Zagreb

upit@muh.hr

+385 (01) 4550-619

+385 (01) 4818-281