Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, koje zastupaju oko 300.000 umirovljenika, zainteresirane su za najavljene „hitne sveobuhvatne porezne reforme koje će obuhvatiti najmanje 16 zakona“, osobito stoga što ni u jednom javnom nastupu nisu spomenute starije osobe, iako čine 24 posto stanovništva (stariji od 60 godina), niti su pozvani na dijalog. Također, na osnovu ovih izmjena krojit će se proračun koji će odrediti Vaš cijeli mandat.
Zabrinuti smo da ćete upravo nas starije, one koji su vas izabrali, preskočiti u reformama. Obraćamo Vam se stoga sa sljedećim inicijativama, uvjereni kako ćete ih ugraditi u brojne zakone kojima će one biti regulirane.
PRVO, planirate povećati neoporezivi dio plaće sa 2.600 kuna bruto na 3.800 kuna bruto. Podsjećamo da se svih ovih godina proporcionalno povećavao i neoporezivi dio mirovine, koji sada iznosi 3.800 kuna. To znači da očekujemo povećanje od 44 posto (na 5.500 kuna) te podsjećamo kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine prouzročio ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom dotaklo tek manji dio umirovljenika.
Upozoravamo da su hrvatski umirovljenici i starije osobe među četiri najsiromašnijih u Europskoj uniji i da ih oko 60 posto ima mirovine niže od 2.000 kuna. A šokantno je to što Hrvatska ima najnižu relativnu mirovinu (udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći) od svih zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije - 38,22 posto za 2015. godinu (BIH 44%, Srbija 47%, Crna Gora 57%, Slovenija 58% i Makedonija 60%).
Poštovani Premijeru i Ministre, bilo kakvo daljnje smanjivanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći uzrokovalo bi poremećaje u relativnoj vrijednosti mirovine i predstavljalo eklatantno nepoštovanje Konvencije br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je RH potpisnica.
DRUGO, tražimo da se ukine dodatni zdravstveni doprinos (od 1 i 3 posto), jer velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u nekoliko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. Do konačne realizacije obračun tog doprinosa za one koji plaćaju 3 posto, treba se vršiti samo na dio mirovine koji je iznad iznosa prosječne plaće u prethodnoj godini (trenutno 5.693,00 kn), a ne na cijelu mirovinu.
TREĆE, predlažemo da se vrati stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup, jer je njezino smanjivanje na 15 posto 2002. godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom proračunu (te generiralo prekomjerni deficit), a da se stopu doprinosa u drugi stup učini izbornom i dobrovoljnom, kao u većini europskih zemalja koje drugi stup uopće imaju. U protivnom će država i dalje morati posuđivati uz visoke kamate nedostajući novac od onih istih kojima ga je povjerila na upravljanje – bankarskih mirovinskih fondova. Za ovakav prijedlog postoje razrađene domaće i inozemne analize i pripravni smo ih podastrijeti, utoliko više što su od takvog modela odustale Poljska, Mađarska, Slovačka, Češka, Slovenija, a doprinose su smanjile i zamrznule baš sve preostale zemlje koje su ga iskušale.
ČETVRTO, neophodno je uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih i zdravstvenih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih, jer sada ukupan iznos mirovinskih doprinosa ide samo na račun zaposlenog, a zdravstvenoga na račun poslodavca, što je neshvatljiva besmislica, suprotno međunarodnoj konvenciji 102, koja predviđa najmanje ravnomjeran odnos, a u europskoj praksi taj udjel na teret poslodavca je bitno viši od radničkog.
PETO, jednako tako izražavamo nadu da će se ograničiti (postocima, automatskim prijelazom u rad na određeno itd.) prekomjerni udjel novozaposlenih na određeno vrijeme (95%), što bitno narušava sigurnost radnih mjesta i stabilnost mirovinskog sustava, te neplaćanje doprinosa doista sankcionirati.
ŠESTO, držimo da je umjesto postojećeg instituta najniže mirovine potrebno uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, jer je to jedino jamstvo da će se zaustaviti potonuće u bijedu najsiromašnijih umirovljenika koji su svoje mirovine stekli radom. K tome, minimalna mirovina je jeftinija od troškova saniranja siromaštva, osobito u Hrvatskoj gdje sadašnja najniža mirovina pokriva samo 45 posto od iznosa nacionalne linije siromaštva.
SEDMO, iako je to predizborno obećanje, podsjećamo kako je potrebno odmah uvesti državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, no ona ne može biti veća od minimalne mirovine onih koji su svoje mirovine stekli radom i ispunjavanjem zakonskih uvjeta. Ako su točni podaci EU-SILC-a, samo 64 posto stanovnika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade.
OSMO, potrebno je uvesti novi model obiteljske mirovine, sukladan europskoj praksi, tako da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima. Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po preminuću partnera ubrzo potonu u siromaštvo.
DEVETO, u svjetlu inicijative da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, a koji je postojećim modelom ograničen i diskriminirajući za prijevremene umirovljenike, potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odnosa s punim i skraćenim radnim vremenom, privremene i povremene, ali samo uz plaćanje poreza i prireza; a pri tom se trebaju zadržati postojeći rad putem ugovora o djelu i autorskih ugovora za umirovljenike, s plaćanjem poreza od 25 posto i pripadajućeg prireza.
DESETO, kako je rast siromaštva starijih neophodno zaustaviti, kao i realni pad mirovina, predlažemo da se kao prvi korak učini korekcija u modelu usklađivanja mirovina i to tako da se postojeći varijabilni model ostvaruje u korist stopostotnog iznosa rasta povoljnijeg indeksa (plaća ili cijena). To je jedini način na koji je moguće Hrvatsku spasiti od dostizanja europskog dna. Usklađivanju je svrha održavati adekvatnost mirovina, a njihova se adekvatnost mjeri njihovom mogućnošću da spriječe siromaštvo.
Upozoravamo također kako uvođenje bilo kojeg oblika poreza na nekretnine držimo opasnim u vrijeme kad je većina „malih vlasnika“ nekretnina iz skupine osiromašenih starica i staraca, a stekli su ih otkupom stanarskih prava, nasljeđivanjem i na druge načine, te bi terećenjem porezom mogli biti izloženi gubitku jedinog doma.
Završno, podsjećamo da ste u veljači primili 26.000 potpisa na gore navedenim zahtjevima u peticiji, koji su uručeni nadležnom ministarstvu.
Sve ove, i puno drugih prijedloga i inicijativa uputili smo Vam i u predizbornom pozivu na očitovanje, a sada je vrijeme i za njihovu realizaciju. Koliko je potrebno razvijati gospodarstvo i otvarati radna mjesta, toliko je potrebno očuvati socijalnu državu, a posebno spasiti od gladi i poniženja najranjiviju skupinu – starije osobe, vaše majke i očeve, djedove i bake.
A jednako je važno voditi kontinuirani dijalog s našom interesnom skupinom, te očekujemo da ćete u najkraćem roku pristupiti potpisivanju sporazuma o osnutku novog Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Očekujući Vaše razumijevanje, ali i javno očitovanje, s poštovanjem,
Matica umirovljenika Hrvatske Sindikat umirovljenika Hrvatske
Josip Kovačić, predsjednik Jasna A. Petrović, predsjednica
