POVIJEST MATICE

SADRŽAJ:

Uz 60. obljetnicu utemeljenja i djelovanja Matice te 59. godišnjicu izlaženja Hrvatskoga umirovljeničkoga lista

DESETLJEĆIMA U SLUŽBI UMIROVLJENIKA

 

Iduće – 2006. godine navršava se šest desetljeća od utemeljenja i djelovanja Matice umirovljenika Hrvatske i 59. obljetnica izlaženja njenog službenoga glasila "Hrvatskoga umirovljeničkoga lista".

Naša Matica osnovana je 25. travnja 1946. pod nazivom Zemaljsko udruženje penzionera, njihovih udova i djece NR Hrvatske, zatim je djelovala kao Udruženje penzionera NRH, Udruženje umirovljenika i invalida rada NRH, Savez umirovljenika i invalida rada SRH, Savez udruženja umirovljenika SRH, Savez umirovljenika Hrvatske, Matica Hrvatskih umirovljenika RH i konačno - Matica umirovljenika Hrvatske.

I naš list počeo je izlaziti 1. siječnja 1947. pod nazivom "Glas penzionera", nastavio kao "Glas penzionera i invalida rada NRH", "Glas umirovljenika i invalida rada SRH " te "Hrvatski umirovljenički list".

Od tih sada već tako dalekih dana pa sve do danas interesi umirovljenika bili su temelj djelovanja Matice.

HUL će u narednim brojevima osvježiti sjećanja na minule dane na osnovu sačuvanih dokumenata, svjedočanstava te kazivanja svjedoka - ljudi koji su se nalazili na čelu umirovljeničke organizacije.

x x x

Nakon Drugog svjetskog rata uspješno su se liječile ratne rane i u nastalu prazninu ušao je novi, unaprijed organizirani aparat Narodne vlasti i otpočeo je odmah djelovati. Istina isprva uz goleme teškoće, funkcionirao je polako i neravnomjerno, kao svaki novi stroj, ali kasnije sve brže i bolje, postižući zavidne rezultate, rezultate dostojne divljenja.

-Uz uspostavljanje narodne vlasti u cijeloj državi istodobno se pristupilo i organizaciji Narodne fronte kao jedinstvene političke organizacije, koja je već postojala u tijeku NOB-a, kao jak i jedinstven čimbenik novog političkog, - zapisao je prvi predsjednik Udruženja penzionera NR Hrvatske Ðuro Gašparac.

Prema njegovim zapisima - sve društvene organizacije iz prošlosti, stvorene za vrijeme tzv. "Nezavisne Države Hrvatske" , raspuštene su Uredbom, a medu njima i Savez umirovljenika NDH ...U Hrvatskoj je prije NDH postojalo "Društvo umirovljenika Savske banovine", kao staleška organizacija s društvenim pravilima za samo društvo, i posebnim za "Posmrtni fond"...

Nestalo je sa scene i Društvo državnih i samoupravnih činovnika iz 1933. godine. Novi poredak, novi oblik države, novi duh i novi pogledi na svijet i na zbivanje u njemu nisu se mogli zadovoljiti time da ostane na životu organizacija, koja je postojala za vrijeme najsramnijeg razdoblja u povijesti hrvatskoga naroda i da eventualno promijeni samo ime, ili zamijeni osobe u upravi društva. Bila je potreba, da to društvo potpuno nestane, i da se stvori nova organizacija, novo udruženje, koje će se potpuno prilagoditi novom državnom i društvenom poretku.

Unatoč golemih teškoća po oslobođenju zemlje 8. svibnja 1945. nisu zanemareni ni penzioneri, odnosno umirovljenici. Njima je poklonjena puna briga i oni su izjednačeni potpuno i zakonima i propisima sa zaposlenim radnicima i službenicima. Uloženo je mnogo napora i truda na sređivanju inače kaotičnog poslijeratnog stanja na svim područjima pa tako i u socijalnoj sferi.

Između ostalog hitno se rješavalo pitanje socijalno ugroženih osoba, staraca i djece kao i onih koji su u prošlosti, tj. u Kraljevini Jugoslavije i NDH stekli pravo na penziju, ili su po godinama života ulazili u tu kategoriju građana.

Donijeta je privremena Uredba za socijalnu pomoć onim osobama koje su mogle dokazati svoje pravo na pomoć počevši od 1. srpnja do 31. prosinca 1945., jer je od 1. siječnja 1946. donijet novi Zakon o penzijama, a uskoro i novi Zakon o socijalnom osiguranju, te drugi zakonski akti, itd.

Visina te pomoći kretala se od 1200 – 2400 tadašnjih dinara mjesečno, već prema godinama službe, a jedan od uvjeta bio je također, da primatelj nema drugih prihoda.

Inicijativom Narodnog Fronta grada Zagreba pristupilo se organizaciji ZEMALJSKOG UDRUŽENJA PENZIONERA , NJIHOVIH UDOVA I DJECE HRVATSKE, u krilu Narodne fronte.

Početkom ožujka 1946. godine sastala su se od strane Narodne fronte po četiri ugledna i priznata frontovca - penzionera iz svakog rajona grada Zagreba, sa zadatkom, da pristupe osnivanju Udruženja penzionera za čitavu NR Hrvatsku, s tim, da to urade po mogućnosti u sporazumu s upravom starog Društva iz 1933., ali bez uspjeha.

Na prvom sastanku govorilo se načelno o ulozi i zadacima penzionera u novom društvenom poretku, sastavljena su i podijeljena Privremena pravila udruženja i riješeno je, da se na svakom rajonu sazovu masovni sastanci, izaberu Inicijativni odbori i pristupi upisu članova.

Inicijativni odbor izradio je pravila Udruženja, koja su i odobrena od Ministarstva unutrašnjih poslova NFR Hrvatske pod br. 8851-III-46 od 26. ožujka 1946. od kojih je po jedan primjerak otposlan svim Okružnim narodnim odborima s time, da obavijeste Kotarske narodne odbore.

Ovi će sazvati masovni sastanak penzionera, osobnih i obiteljskih, državnog i privatnog sektora, objasnit će cilj i zadatak Udruženja, protumačiti Pravila Zemaljskog udruženja penzionera i pozvati sve na upis te objaviti gdje će se on obavljati.

Stupit će se isto tako u vezu sa selima, s malim brojem penzionera, kako bi se i oni mogli učlaniti u podružnicu u kotarskom mjestu.

Po upisu dovoljnog broja članova-penzionera (penzionerki), sazivani su sastanci na kojima su birani odbori podružnice, kako je predviđeno i Pravilima.

Za osnutak podružnice bilo je potrebno, da organizaciju prijave 10 članova Mjesnom narodnom odboru. Na sastanku u Zagrebu zaključeno je, da upisnina bude 10 tadašnjih dinara, a privremena članarina, do saziva Zemaljskog kongresa, najmanje 5 dinara mjesečno. Konačnu članarinu odredit će Kongres.

Obracunavanje prihoda na upisnini i clanarini vršio se po principu sindikata i to: 25 % ostaje podružnici, ostatak od 75 % doznacuje se cekovnom uplatnicom Zemaljskom odboru Udruženja za zajednicku upotrebu.

Cim bi se podružnice osnovale, dopisi o tome slani su Mjesnom odboru Zemaljskog udruženja penzionera Zagreb, Trg Republike br. 8/II.

Mjesni odbor Zemaljskog udruženja penzionera imao je pune ruke posla i ono je vec otpocelo vršiti ulogu Zemaljskog odbora penzionera do saziva kongresa i izbora Zemaljskog odbora.

Svrha Udruženja bila je sljedeca:

a) da okuplja u clanstvo sve penzionere (penzionerke), njihove udove i sirocad na podrucju NR Hrvatske,

b) da cuva i štiti staleške interese clanova,

c) da djeluje u cilju poboljšanja ekonomsko-socijalnog stanja svojih clanova, kao i na kulturno-prosvjetnom polju u duhu programatskih nacela Narodne fronte,

d) da pomaže clanovima pri reguliranju njihovih prava na penziju pomažuci istovremeno i narodne vlasti, za pravilno priznavanje tih prava.

Za ostvarenje tih zadataka Udruženje ce osnovati Posmrtni fond i nastojati prema potrebama i mogucnostima osnivati u podružnicama citaonice, zadružne menze, domove za iznemogle i osamljene starce itd.

Udruženje može za uspješno provodenje postavljenih zadataka izdavati i svoj list- zapisano je u Pravilima Zemaljskog udruženja penzionera.

Rezultati rada u pojedinim zagrebackim rajonima vidjeli su se za kratko vrijeme i bili su razliciti: negdje odlicni, negdje osrednji, a negdje slabiji, vec prema prilikama, što su vladale u tim rajonima. Tako je, na primjer, do drugog sastanka Inicijativnih odbora od 23. ožujka 1946. u VI. rajonu postignut najbolji uspjeh. Održan je masovni sastanak i upisano je oko 900 clanova.

Masovni sastanci su organizirani i u III., V., VI. i VII. rajonu, a u I., II. i IV. rajonu nije bilo skoro ništa postignuto. Ali ubrzo su Inicijativni odbori i u ovim rajonima pristupili radu i osnovale podružnice, na celu s vrlo sposobnim licnostima toga doba.

Na sjednici od 5. travnja 1946. zakljuceno je, da se 25. travnja 1946. uprilici Osnivacka skupština Mjesnog odbora Zemaljskog udruženja penzionera, njihovih udova i djece NR Hrvatske.

Pripreme su na vrijeme otpocele i završene, i Skupština je održana odredenog dana u dvorani Kaptol br. 9 u Zagrebu. Izabrani Plenum Mjesnog odbora preuzeo je sve funkcije Zemaljskog odbora Udruženja penzionera, njihovih udovica i djece.

Tako se 25. travnja 1946. bilježi kao dan osnutka i pocetka umirovljenicke organizacije RH ciji kontinuitet traje šest desetljeca.

Najzaslužniji pojedinci za stvaranje naše organizacije su : Ðuro Gašparac,

Andrija Mohorovicic, Stjepan Vimpošek, Štaufer- Nedjeljkovic Rudolf, dr. Milan Kugler, Jure Facini, dr. Tugomir Alaupovic, Ivan Vrkljan, inž. Afons Kauders, Nikodem Komljenovic, Julijana Slaninka, Josip Miklaušic, dr. Mira Vodvarška, Irena Aracic, Božica Drinkovic, Nikola Slipcevic, Anka Gašparovic, dr. Ante Kandijaš, Šime Vitanovic, Oskar Jelacic, Franjo Luckars, Milan Popovic, Srecko Johanes, Dragutin Haramina, Andro Knez, Ivan Radovic, Toni Štamberger, Ivan Bašic, Marin Kuspilic i Ivan Sabljak.

I novoizabrano vodstvo stalo je u prvom redu rješavati tada za umirovljenike najkrupnija pitanja:

* Djelovati kod narodnih vlasti, da se što prije riješe molbe za penziju clanova Udruženja, kojima još nisu riješene;

* Pomoci bivšim privatnim namještenicima, dok se pitanje njihovih penzija ne riješi;

* Da Plenum primi na sebe dužnost Zemaljskog odbora, dok ovaj ne bude po Kongresu biran, i da pristupi osnivanju Podružnica u cijeloj NR Hrvatskoj.

Nadalje je odluceno, da Udruženje primi patronat nad Domom staraca na Selskoj cesti u Zagrebu, na prijedlog Narodne fronte.

Svi ovi i drugi prijedlozi primljeni su jednoglasno. Na završetku Skupštine je donijeta rezolucija:

"Naš program rada, kao što se vidi iz samog nacrta Privremenih pravila, temelji se potpuno na programatskim nacelima Narodne fronte, a organizacija je postavljena na principu Jedinstvenih sindikata.

Na sjednici Plenuma 3. svibnja 1946 . konstituiran je Izvršni odbor a za predsjednika je izabran iznimno angažirani, elokventni i sposobni Ðuro Gašparac. On je najprije izabran za predsjednika Podružnice Medvešcak, zatim Zemaljskog udruženja penzionera i invalida rada NRH, odnosno SRH, te na kraju za predsjednika Saveza Udruženja penzionera Jugoslavije.

Ðuro Gašparac radio je aktivno u Narodnoj fronti od 1945. Bio je i clan Glavnog odbora NF. Više godina nalazio se na celu Komisije za vezu sela i grada, a bio je i rukovoditelj Nadzorne komisije. Poratnih godina obnašao je i dužnost predsjednika Narodnog fronta Treceg rajona u Zagrebu i clana Skupštine Grada Zagreba.

Pored Izvršnog odbora organizirana je: Financijska kontrola, Odbor za organizaciju podružnica, Odbor za razvrstavanje penzionera po kategorijama, Odbor za izvršenje patronata u Domu staraca, Odbor za kulturno-prosvjetni rad.

Toj sjednici prisustvovao je i tajnik Narodne fronte za grad Zagreb, Mika Špiljak. Naglasio je da on od pocetka prati rad našeg Udruženja i smatra, da je ovakvo Udruženje nužno i korisno. Pošto se Udruženje stvara po novim nacelima, u sklopu Narodne fronte, ono mora okupiti sve napredne penzionere.

Jedan od zakljucaka je, da se Izvršni odbor sastaje svake sedmice, Plenum svaka dva mjeseca, a ako bude potrebno i cešce, te da se odmah pristupi osnivanju podružnica izvan Zagreba.

Taj posao odvijao se iznad svih ocekivanja, znaci vrlo dobro, ali su podaci o njihovom osnivanju stizali s poprilicnim zakašnjenjem u središnjicu Udruženja ili uopce nisu stizali. Naša posla!

Prema sacuvanim dokumentima podružnica Benkovac osnovana je 3.1.1947., Biograd n/m srpnja (1946.), Bjelovar (15.9.1946.), Buzet (1948.), Crikvenica (1.9.1946.), Cakovec (rujna 1946.), Cazma (1949.), Darda (krajem 1951.), Daruvar (20.12.1946.), Delnice (23.8.1946.), D. Mihaljevac (listopad 1946.), Donji Miholjac (21.9.1947.), Drniš (sredina 1946.), Dubrovnik (29.12.1946.), Dugo Selo (1947.), Dvor na Uni (4.8.1946.), Ðakovo (27.10.1946.), Ðurdenovac (5.8.1948.), Glina (18.3.1947.), Gospic (10.10.1946.), Gracac (listopad 1949.), Grubišno polje (1.1.1950.), Hvar (1947.), Ilok (1948.), Imotski (15.4.1948.), Ivanec (1.9.1946.), Ivanic grad (5.2.1950.), Jasenovac (1946.), Jastrebarsko (1948.), Karlovac (1.11.1946.), Klanjec (listopad 1947.), Knin (20.10.1946.), Koprivnica (2.2.1947.), Korcula (listopad 1946.), Kostajnica (1.1.1951.), Kraljevica (1.6.1950.), Krapina (27.11.1947.), Križevci (rujan 1946.), Krk (11.8.1947.), Kutina (6.10.1946.), Labin (1951.), Ludbreg (11.12.1946.), Makarska (veljaca 1947.), Medulin (kolovoz 1947.), Metkovic (4.4.1948.), Našice (15.7.1946.), Nova Gradiška (1.4.1947.), Novi Marof (6.11.1946.), Novoselec Križ (1950.), Novska (27.9.1947.), Ogulin (rujan 1946.), Opatija (svibanj 1948.), Orahovica (krajem 1947.), Oroslavje (ožujak 1948.), Osijek (1946.), Otocac (travanj 1949.), Pag (1947.), Pakrac (1.1.1948.), Pazin (1951.), Petrinja (27.4.1947.), Podravska Slatina (lipanj 1948.), Porec (1.2.1951.), Pregrada (krajem 1951.), Prelog (listopad 1947.), Pula (14.5.1949.), Rab (14.7.1946.), Rijeka I. i II.(20.3.1948.), Rijeka III. (20.8.1946.), Rovinj (1951.), Samobor (30.8.1947.), Senj (7.10.1946.), Sinj (1.3.1946.), Sisak (20.4.1946.), Slavonska Požega (1.12.1946.), Slavonski Brod (14.9.1947.), Split (15.9.1946.), Srpske Moravice (listopada 1946.), Supetar (1.12.1951.), Sušine-Ðurdenovac (1947.), Šibenik (krajem 1946.), Trogir (ožujak 1947.), Valpovo (1947.), Varaždin (15.12.1946.), Velika Gorica (lipnja 1947.), Vinkovci (1946.), Virovitica (pocetkom 1947.), Vrbovec (4.8.1948.), Vrgorac (1950.), Vukovar (27.10.1946.), Zadar (1947.), Zelina (9.10.1950.), Zlatar (pocetkom 1946.), Zagreb (ožujak 1946.), Zagreb-Željeznicari 1946.) i Županja krajem 1949.(O osnivanju podružnica u svim dijelovima Hrvatske opširnije u narednim brojevima HUL-a)

Ukratko- osnovane su podružnice u najvecem broju mjesta i kotareva diljem zemlje. Posebne prilike u nekim regijama, posebno u Istri, Kordunu i Lici kocile su provedbu osnivanja podružnica. Dakle, za pet godina osnovano ih je 111, s oko 80.000 clanova. (u lipnju 1947. imali smo 62 podružnice sa 28.568 clanova, krajem 1948. bilo su vec 35.984 clana, prilikom Zemaljske skupštine 1949. imali smo 81 podružnicu sa 40.353 clana itd.)

Pocetkom 1947. organizirana je i Uzajamna pomoc kao dobrovoljna organizacija clanstva u svrhu medusobnog pružanja pomoci za slucaj teških izvanrednih prilika umirovljenika, kao i za slucaj smrti kao pomoc najbližim osobama.

Kasnije, 50-tih godina otpocelo se je s organizacijom Kasa uzajamne pomoci pri udruženjima u opcinama sa zadatkom da se materijalno pomaže clanstvo dajuci im novcane pomoci i beskamatne pozajmice i posmrtne pomoci, te organizirajuci štednju, nabavu ogrijeva, zimnice i drugo.

Na primjer, 1951. godine u SR Hrvatskoj ima 81 udruženje Kase uzajamne pomoci. Ove su kase od 1951.-1970. godine dale 130 milijuna dinara pomoci bez povrata, bez kamatnih pozajmica je dano 350 milijuna, a u vidu posmrtnih pomoci isplaceno je 1,4 milijardi dinara, za nabavku ogrijeva i zimnice uštedeno je clanstvu 640 milijuna dinara. Bolesni clanovi udruženja primili su darove u vrijednosti od 140 milijuna dinara.

Uz to sva udruženja bavila su se posebno socijalnim aktivnostima bilo sama ili u suradnji s odgovarajucim službama i institucijama u opcinama i Republici kao i s Crvenim križem.

Sva udruženja posjecuju svoje bolesne clanove, po kucama ili u zdravstvenim ustanovama. Briga za svoje bolesne, nemocne i u materijalnom pogledu neopskrbljene clanove nije samo izraz humanitarnosti nego i nastavljanje solidarnosti radnicke klase, iz vremena dok su se ovi veterani rada još nalazili u radnom odnosu. Solidarnost i uzajamnost radnicke klase i njenih klasnih organizacija nastavljaju njegovati udruženja penzionera, a što treba i u buduce njegovati i razvijati, jer ce i kroz to uvidjeti umirovljenici i invalidi rada potrebu za uclanjenje u Savezu umirovljenika i invalida rada.

 

KRATAK PREGLED OSNIVANJA PODRUŽNICA

povratak na sadrzaj

Podružnice su se, kao što smo vec objavili u prvom nastavku feljtona, osnivale u svim dijelovima zemlje od 1946. godine nadalje. Djelovale su uglavnom uspješno, a ponegdje zbog posebnih okolnosti, kao na primjer u Istri, Hrvatskom Primorju itd. formirane su nešto kasnije. Prema pravilima Zemaljskog udruženja penzionera, njihovih udovica i djece NR Hrvatske podružnice su bile zapravo osnovna organizacijska jedinica Udruženja umirovljenika. Rajonske podružnice djelovale su u gradovima, a kotarske u SRH. Više podružnica u istom gradu cinile su Mjesni odbor, a sve podružnice u zemlji Zemaljski odbor Udruženja.

Njihova trajna zadaca bila je okupljati, cuvati i štite staleške interese svojih clanova, radi poboljšanja njihovog ekonomsko-socijalnog položaja i ostvarivanja prava na penzije i sl.

Evo kako je to zapisano u sacuvanim dokumentima iz davnih dana kada je Savez penzionera i invalida rada SRH slavio 20. godišnjicu svoga postojanja. (1946.-1966.). Podsjetimo se sada tih vremena i onih najzaslužnijih pojedinaca koji su stvarali naše organizacije širom zemlje Hrvatske.

 

 

UDRUŽENJE KOTARA BJELOVAR

povratak na sadržaj

Udruženje Bjelovar - o snovano je 15. rujna 1946. zaslugom Casni Konstantina, Andelic Mate, Kukic Save, Uzelac Nikole, Niševic Manuela, Goranovic Mite, Radoševic Mile i drugih. Prvi predsjednik bio je Mile Radoševic. Nakon njega izmijenila su se još samo 3 predsjednika. Najpopularniji medu clanstvom i gradanstvom bio je bivši predsjednik Tomina Kovacic (1953.-1962.) jedan od bliskih suradnika druga Tita, dok je on živio u Velikom Trojstvu kraj Bjelovara.

Udruženje u pocetku nije imalo svojih posebnih prostorija. Broj clanstva je bio prve dvije godine ispod 150, a danas ih ima 2652.

Udruženje je osnovalo vlastitu Kasu uzajamne pomoci (KUP) 1. kolovoza 1948. Broj sudionika rastao je polagano i danas ih ima 992. Zanimljivo je napomenuti da je u ime clanarine za KUP ubrano od dana osnutka do sada 6,269.000 st. d., dok je rodbini 423 umrla clana, od njenog osnutka do danas, isplaceno 4,338.000 st. din. Ako se uzme u obzir, da su spomenuti umrli clanovi uplatili u KUP i u ime clanarine samo 1,105.000 st. din, a da su njihovi najbliži u ime pogrebnih troškova primili vec spomenuti iznos, onda se vidi, da je obiteljima umrlih isplaceno više 3,233.000 st.d., nego što su oni uplatili u ime clanarine KUP. U tom se i sastoji bit uzajamne pomoci, da živi uplacuju za one, koji umru.

Udruženje je do sada šest puta mijenjalo svoje inace skucene, nehigijenske i derutne prostorije. Tek 1957. dobilo je udruženje od Opcine prostorije u Gundulicevoj ulici, za koje je moralo platiti u ime desetgodišnje stanarine 100.000 st.d. Zgrada je bila trošna pa se morala svake godine utrošiti izvjesna svota za njeno izdržavanje pored uplacene najamnine. Zato se je vec 1960. pojavila ideja o kupnji pogodnih prostorija ili gradnji vlastitoga doma. Godine 1962. prišlo se je intenzivnijim pripremama, a pocetkom sljedece godine i prikupljanju dobrovoljnih priloga u tu svrhu. Prikupljeno je bilo 401.300 st.d. što nije niti izdaleka bilo dovoljno, pa se je odustalo od zamisli kupnje ili izgradnje vlastitoga doma. U meduvremenu, Opcina je dodijelila Udruženju nove prostorije u Mažuranicevoj ulici, u kojima se odvija uredski posao, a donekle i društveni život. Od sakupljenih priloga uredene su prostorije, izvršen popravak staroga i nabavka novog namještaja.

Udruženje je u proteklih 20 godina bilo vrlo aktivno. Clanovi su sudjelovali u svim akcijama, koje je nemoguce ovdje sve i nabrojiti. S obzirom da je Udruženje radi clanova, a ne clanovi radi Udruženja, Upravni je odbor nastojao svakom clanu izaci ususret tj. njegovim zahtjevima i dati mu sve potrebne upute. Uredena je pravna služba, a vodi se i briga o tome, da clanovi dodu što jeftinije do ogrjevnog drva. Ako clanovi žele, nabavlja im Udruženje i potrebnu kolicinu drva i dostavlja u kucu.

Udruženje je organiziralo u Obrtnickom domu i vrlo dobro posjecenu priredbu. Od njezinog cistog prihoda odvojeno je starih dinara 19.728 za Fond za osiguranje smještaja i lijecenja distroficarske djece u Fojnicama.

Osim toga u Bjelovaru se nalazi u izgradnji "Dom penzionera" hotelskog tipa poput onog u Rijeci. Njegovom se izgradnjom zapocelo 1961. Dosad je za izgradnju utrošeno 90.000.000 st. d., a za njegovo dovršenje potrebno je još oko 200,000.000. Opcinska skupština osigurala je ove godine daljnjih 25,000.000, a utrošit ce se u tu svrhu i sredstva iz fonda za stambenu izgradnju.

 

Udruženje Cazma - osnovano je 1949. Pri osnivanju istakli su se clanovi Hlebec Stjepan, Pavlovic Nikola, Zastavnikovic Dano, Krovina Matija, Latinovic Stjepan i Pirak Franjo. U pocetku bilo je oko 20 clanova. Taj se broj polagano povecavao i danas to Udruženje broji 305 clanova. Udruženje nema vlastiti KUP.

Najveci problem ovoga dobrog Udruženja bile su uredske prostorije. Tajnici i blagajnici radili su sve društvene poslove kod kuce. To je dovelo do ogranicenja rada na obicno administrativno poslovanje. Tijekom 1954. Udruženju je priteklo u pomoc tamošnje Vatrogasno društvo i smjestilo ih u svojim prostorijama. Takvo stanje trajalo je sve do 1957. kad je Udruženje privremeno smješteno u jednoj prostoriji sadašnjeg muzeja na Gradini. Godine 1959. Udruženje je dobilo jednu prostoriju u novoizgradenoj društvenoj zgradi, koju je moralo vlastitim novcanim sredstvima dovršiti, tj. ožbukati, staviti pod i oliciti, te umetnuti prozore. Udruženje danas obavlja sve društvene poslove i brine se i za kulturno-prosvjetni rad clanova, prireduje i izlete po našoj Republici i po bratskim Republikama.

 

Udruženje Daruvar - osnovano 20. prosinca 1946. Na napredak Udruženja i dobro poslovanje u prvim godinama postojanja najviše zaslužan bio je pok. predsjednik Ðuro Momcilovic. Broj clanstva je postepeno rastao iz godine u godinu i ono danas broji 1743 clana. Na dan 31. prosinca 1947. osnovan je vlastiti KUP, koji danas broji 716 clanova i sudjeluje u svim društvenim akcijama od opce narodne koristi. Udruženje ima dobro organiziranu službu pružanja besplatne pravne pomoci kod ostvarivanja prava iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i pružanje pomoci kod problema koji se javljaju u svakidašnjem životu clanova. Ono dobro i ucinkovito suraduje sa svim društveno-politickim organizacijama i društvenim službama, posebno s Komunalnim zavodom za socijalno osiguranje. S obzirom na broj clanova ocekuje se ubuduce veca aktivnost oko društveno-zabavnog života clanstva.

 

Udruženje Ðurdevac - osnovano je 5. kolovoza 1948. U pocetku je imalo oko 174 upisanih clanova, a danas 930. Ima vlastiti KUP, osnovan 1950. i danas ima 476 clanova. Prigodom osnutka Udruženja prvi izabrani Upravni odbor imao je 5 clanova i 4 zamjenika, a prvi Nadzorni odbor 4 clana i 3 zamjenika.

Udruženje vodi svestranu brigu o clanstvu i bori se protiv iskrivljenih shvacanja statusa penzionera od strane nekih nekadašnjih kolega a koji su još uvijek u radnom odnosu. Oni i ne misle kako ce za nekoliko godina i oni postati penzioneri ili invalidi rada i da je svako izrugivanje i omalovažavanje penzionera neljudski postupak u socijalistickoj zajednici.

Udruženje organizira izlete za svoje clanove kako bi se upoznali s historijskim spomenicima i ljepotama naše Domovine. Posljednjih dana ostalo je Udruženje bez prostorije za rad, te je smješteno privremeno u jedno skladište. Vrijedno rukovodstvo Udruženja odmah zapocelo s pronalaženjem nove prikladne društvene prostorije. U tu svrhu stupilo je u kooperaciju s Komunalnim zavodom za socijalno osiguranje Koprivnice, pa postoji opravdana nada za brzo rješenje ovoga temeljnog problema za daljnji rad Udruženja.

 

Udruženje Garešnica - osnovano je 13. sijecnja 1952. Ono danas broji 604 clana, a njegov KUP, koji je osnovan 29. travnja 1952. broji 476 sudionika. Za osnivanje Udruženja zaslužni su Humljan Paje i Šoltajz Ivana koji je organizirao i KUP.

Clanovi Udruženja dobro su upoznati sa svojim pravima i dužnostima, jer je velik broj njih (40 %) vec niz godina stalni pretplatnik "Glasa penzionera". Dobrom radu Udruženja mnogo doprinosi svojim zalaganjem vrijedni tajnik Kunic Ðuro, koji interese clanstva zastupa i u Skupštini i Upravnom odboru Komunalne zajednice socijalnog osiguranja radnika u Bjelovaru.

 

Udruženje Grubišno Polje - osnovano je 1. sijecnja 1950. na prijedlog Bojcic Branka i odbornika Kandelic Franje i Tomaševic Ivana. Ovo je Udruženje poraslo tijekom prošlog razdoblja na 437 clanova. Vlastiti KUP ne postoji.

Iznenadnom smrcu Jirkal Vena, u cijem se stanu vodilo poslovanje Udruženja sve do njegove smrti 1964., došlo je Udruženje u velike poteškoce, te se puna 2 mjeseca vodila akcija za pronalazak novog smještaja Podružnice kao i za novog voditelja administrativno-financijskog poslovanja.

Razumijevanjem Opcinskog odbora "Crvenog križa" nadeno je za uredovnicu Udruženja mjesto u poslovnici "Crvenog križa", a njegova blagajnica ujedno je preuzela blagajnicko poslovanje Udruženja. To dakako ne može biti konacno, vec samo privremeno rješenje ovog problema, jer povecanjem clanstva Udruženje svakako treba svoje vlastite društvene prostorije.

Unatoc teškocama oko uredskih prostorija Udruženje ima dobro organiziranu službu pomoci clanstvu. Ono vodi brigu o stambenim prilikama penzionera, koji žive u nepodobnim i nehigijenskim stanovima. Ono se bori protiv alkoholizma u redovima nekih penzionera.

 

Udruženje Koprivnica - osnovano je 2. veljace 1947. Prvo su rukovodstvo sacinjavali predsjednik Jambrešic Josip, tajnik Zemljic Ivan i blagajnik Varšic Stjepan. Kasnijem razvitku Udruženja mnogo su doprinijeli predsjednici prof. Krušnjak Rudolf, koji je posvecivao narocitu brigu ideološko-politickom i kulturnom uzdizanju clanstva i Suplika August. Udruženje je osnovalo 1. sijecnja 1948. vlastiti KUP, koja danas broji 1972 clana. Clanstvo Udruženja postepeno je raslo i danas broji 2369 clanova.

Rukovodstvo Udruženja usko je povezano s Komunalnim zavodom za socijalno osiguranje, cime se olakšava rad Zavoda i brže završavaju svi poslovi koji se odnose na penzionere i invalide rada. Mnogo je clanova Udruženja, pored rada na obnovi zemlje, sudjelovalo i u svim važnijim kulturnim manifestacijama. Vodi se briga i o nabavi ugljena clanstvu pomocu potrošackog kredita.

Kako ovo naše vece Udruženje nema prikladnih prostorija za razvoj punog društvenog života clanstva, to je još krajem 1963. Upravni odbor zakljucio, da se pristupi pripremama za gradnju vlastitih društvenih prostorija. Nadležni su dodijelili gradilište, ali još nije odredena lokacija. Narodni odbor Opcine besplatno je dodijelio Udruženju prostoriju u staroj zgradi Opcinske skupštine, u koju se je Udruženje uselilo 30. prosinca 1964. Istodobno je obecano, da ce nadležni organ Opcinske skupštine ubrzati izdavanje dozvole za gradnju doma i pristanak urbanista na vec ranije dodijeljenom zemljištu. Udruženju je obecan i dugorocni zajam od 2 do 3,000.000 st.d.

Postoji poseban odbor Udruženja za gradnju društvenih prostorija od 10 marljivih clanova, koji ce zasigurno uz pomoc cjelokupnog clanstva, te društveno-politickih organizacija i kolektiva radnih organizacija Koprivnice uspješno ostvariti svoj zadatak. Inace Udruženje udovoljava svim zadacima, što ih pred njega postavljaju društvena pravila.

 

Udruženje Križevci - osnovano je 1. rujna 1964. i imalo je za nekoliko godina 232 clana. Danas ih ima 756. Vlastiti KUP osnovalo je 1. sijecnja 1952. i ona danas broji 266 clanova.

Udruženje ima uredsku prostoriju, u kojoj se odvija sav rad s clanstvom i to uglavnom administrativni. Slabije je uredena pravna pomoc, te clanstvo odlazi po pravne savjete cak u Savez u Zagreb. Slaba je briga rukovodstva, a i samoga clanstva oko dobivanja društvenih prostorija kao središta kulturno-zabavnog života i ideološko-politickog uzdizanja clanstva. Nešto više brige posvecuje se nabavci ogrjeva za clanova.

 

Udruženje Pakrac - osnovano 1. sijecnja 1948. zaslugom clanova Grkcevic Mirka, Grabric Matije, Jelakovic Josipa i Mlakar Ivana. Za prve tri godine poraslo na 301 clana, a danas ih ima 1510. Udruženje je osnovalo vlastiti KUP 1. sijecnja 1954. i on danas broji 1575 clanova. Uslijed pomanjkanja prikladnih prostorija za društveni život clanstva, donijeta je još 10 svibnja 1964. Odluka kako bi se pronašle prikladne društvene prostorije. Stavljeno je u zadatak Upravnom odboru da osigura, kupi ili gradi kucu za društvene prostorije.

Odbor je utvrdio da je jedino rješenje ovog važnog problema kupiti kucu, nego je graditi. Kupljena je kuca od privatnog vlasnika za iznos od 5,455.000 st. din, u koju je svotu ukljucena pristojba od 455.000 st. din, uz dvogodišnju otplatu. Clanovi Upravnog odbora, s obzirom da Udruženje nije raspolagalo s potrebnim novcanim sredstvima, dali su svoj imetak kao garanciju Komunalnoj banci uz potpis mjenice, a privatnom je vlasniku dana pismena garancija, da ce se na vrijeme obaviti dogovorena isplata kupovine. Skupština opcine Pakrac odobrila je garanciju za 1,500.000 st. din. za financijska sredstva kod Komunalne banke u Pakracu. Vlasniku je isplaceno st. d. 3,072.000.-

Pristupilo se i prikupljanju dobrovoljnih priloga za isplatu dužnog iznosa Komunalnoj banci. Za dobrovoljne priloge zamoljeno je i clanstvo, te s u tu svrhu izradeni i blokovi. Za priloge su zamoljena poduzeca i sindikalne podružnice. Prvi prilog dao je "Crveni križ" u gotovini od 50.000 st. d. Pojedina poduzeca dala su ne samo novcani prilog, nego i materijalne priloge (namještaj, gradevinski pijesak itd.) Na molbu Upravnog odbora, Opcinska skupština odobrila je otvaranje buffeta.

Od dana useljenja, 10. kolovoza 1964., vec u prvoj godini priredene su u domu 4 zabave, koje su donijele prilog od 60.000 st. d. Izvjesne prostorije ispražnjene su i predane poduzecima za skladišta, cime se isto prikupljaju prihodi za isplatu duga.

Udruženje ima uredenu pravnu službu, koja radi vrlo dobro. Clanstvu je Upravni odbor ishodio jeftinije dobivanje ogrjevnog drva (otplata). Osim toga, nabavljeno je i podijeljeno clanstvu oko 90 tona ugljena. Najsiromašnijim i bolesnim clanovima podijeljeni su paketi dobiveni od "Crvenog križa". Nabavlja se i zimnica uz mnogo povoljniju cijenu od one u trgovinskoj mreži. Grabric Matija i Dalmaski Viktor naviše su zaslužni za poslove oko kupnje društvenog doma.

U prvom katu doma uredene su društvene prostorije s uredima i citaonicom u kojoj je smješten i televizor za clanove Udruženja.

Udruženje namjerava urediti jednu prostoriju doma za prenocište clanova iz udaljenijih mjesta podrucja Udruženja prigodom dolaska u Pakrac.

 

Udruženje Virovitica - osnovano je 1. listopada 1947. zaslugom aktivista Bogadi Stjepana i Vuksan Milana, od kojih je prvi bio dugi niz godina predsjednik, a drugi potpredsjednik. Udruženje je ispocetka imalo oko 400 clanova, a danas ih ima 1796. Vlastiti KUP osnovan je l. sijecnja 1948. i danas ima 1022 clanova.

Godine 1964. Udruženje je dobilo prikladne društvene i uredske prostorije (3 prostrane sobe) u središtu grada na Trgu Republike. To svakako omogucuje uspješnije izvršavanje programa rada i svih zadataka. Narocite zasluge oko rješavanja tog dugogodišnjeg problema imaju clanovi Madarevic Drago, Lokmer Zvonko i Audi Benedikt. Udruženje vodi brigu za nabavu ogrjeva clanstvu, cemu pomažu i beskamatni zajmovi i do 10.000 st. d. Organiziraju se posjete bolesnim clanovima uz darove i novcanu pomoc. Rad Udruženja je dobar u svakom pogledu.

 

Udruženje Vrbovec - osnovano je 4. sijecnja 1948. zaslugom pok. predsjednika Stjepana Balije. Imalo je ispocetka 38 clanova, a danas ih broji 387. Vlastiti KUP nema. Udruženje nema ni vlastitih društvenih prostorija, vec se poslovanje obavlja u privatnom stanu blagajnika inace clana Upravnog odbora.

Potreba za društvenim prostorijama i barem jednom sobom za administrativno poslovanje je neminovna kako bi se Udruženje razvijalo i izvršavalo zadatke postavljene mu u Pravilima. Na žalost zahtjev u tom pravcu nije do danas naišao na razumijevanje organa Skupštine Opcine, kao ni društveno-politickih organizacija u Vrbovcu.

 

OSNIVANJE UDRUŽENJA NA PODRUCJU KOTARA KARLOVAC

povratak na sadržaj

Udruženje Donji Lapac - osnovano je 1. listopada 1952. Ispocetka je broj clanova bio manji od 200, tek 1962. pripajanjem nekadašnjeg udruženja u Srbu povisuje mu se broj clanstva na 528, a danas ih ima 855. Zbog pomanjkanja vlastitih društvenih prostorija Udruženje ne njeguje nikakav kulturno-zabavni život medu clanstvom. Bavi se cisto administrativnim radom brinuci se za ostvarivanje zakonskih prava svoga clanstva.

 

Udruženje Duga Resa - osnovano je 18. veljace 1952. Prvi predsjednik udruženja bio je Zausnik Anton, a prvi tajnik Mužina Vatroslav. Danas broji 1919 clanova. Istoga dana 1952. osnovalo je vlastitu KUP-i, koja danas ima 1385 sudionika. Udruženje radi svestrano u korist svog clanstva i razvija društvenu djelatnost u svim pravcima uz suradnju i pomoc sindikalnih, radnih i društveno-politickih organizacija.

Clanovi pomažu svojim aktivnim radom svestranu djelatnost Upravnog odbora svoga udruženja. To se je najbolje ocitovalo 1964. kada su clanovi penzioneri sami iskapali zemlju za izgradnju dovodnog kanala u dužini od 68 metara za uvodenje centralnoga grijanja u društvenu prostoriju udruženja. Za taj iskop kanala clanovi su dali 185 sati dobrovoljnog rada, a materijal i kanalske tehnicke radove izvela je Pamucna industrija na svoj racun pokazujuci time, da ne zaboravlja na svoje bivše aktivne suradnike.

 

Udruženje Gospic - osnovano je 10. listopada 1964. Za prvog predsjednika Upravnog odbora bio je izabran Mirko Golubic. Udruženje je tada brojilo 174 clana. Prvi blagajnik bio je Dragutin Johman, a prvi tajnik Ivan Crnkovic. Broj clanova je neprestano rastao iz godine u godinu tako, da ono danas broji 2248 clanova.

Udruženje je osnovalo 1. svibnja 1948. vlastitu KUP-i koja danas broji 1256 sudionika. Udruženje ima vlastitu citaonicu i drži dnevni tisak, koju clanovi redovno dnevno citaju. 1 6. ožujka 1951. iznenada je umro prvi predsjednik Golubic pa je izabrana nova Uprava s predsjednikom Josipom Jurkovicem, koji je još i danas predsjednik. Sve svoje poslove obavlja uspješno i na zadovoljstvo clanstva.

Udruženje održava vezu sa svim društveno-politickim organizacijama, kao i sa Skupštinom opcine Gospic. Vodi narocitu brigu oko ideološko-politickog uzdizanja clanstva i besplatnog pružanja pravne pomoci u svim pitanjima socijalnog osiguranja.

 

 

Udruženje Gracac – osnovano je 1. listopada 1949. zaslugom Pantelic Milana i Tojagic Bogdana. Prvih dana osnutka Udruženje je brojilo 90 clanova, a danas ih ima 1015. Vlastite KUP-i ovo Udruženje nema.

Zbog pomanjkanja prikladnih društvenih prostorija i zbog raštrkanosti naselja rad se s clanstvom odvija u otežanim uvjetima i svodi se na obavljanje redovnih administrativnih poslova, bez ikakvog odvijanja društvenog života clanstva. Sada vodi borbu za dobivanje vlastitih društvenih prostorija pa se ocekuje u buducnosti pojacani rad Udruženja tim više što je ono prešlo brojku od 1000 clanova, a što svakako omogucuje proširenu društvenu djelatnost kao i osnivanje vlastite KUP-i.

 

 

Udruženje Karlovac - Udruženje je osnovano 1. studenoga 1946. za podrucje grada i kotara Karlovac. Ispocetka je imalo manje od 1000 clanova, a danas ih ima 6184. Pri Udruženju od 1. sijecnja 1948. djeluje KUP-i, koja danas broji 4405 korisnika, dok ih je u pocetku imala manje od 500. U radu Udruženja pokazao je u prvim godinama njegova opstanka veliku aktivnost tadašnji predsjednik, Cindric Jure.

Udruženje djeluje na svim podrucjima društvenih akcija, zacrtanih u Pravilima naše organizacije, te vodi brigu o politickom, kulturno-prosvjetnom i privrednom životu svojih clanova. Nije moglo razviti širu društveno-politicku aktivnost medu penzionerima i invalidima rada, jer nije uspjelo doci do vlastitih uredskih prostorija. Ima svoju pravnu službu, koja vodi brigu o pravilnoj primjeni Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju od strane organa Zavoda za socijalno osiguranje, što je od velike koristi za clanstvo.

Clanovi Udruženja su aktivni u svim masovnim organizacijama, kao u SSRN, Crvenom križu, društvu "Naša djeca". Oni su glavni diskutanti na zborovima biraca, na skupštinama Komunalnih zajednica socijalnog osiguranja radnika i nositelji mnogih odgovornih funkcija u društvenom sistemu. Za ovakav rad dobili su mnogi i priznanja. Ovakav intenzivan rad inspirirali su uz clanove odbora i naši ugledni clanovi - narodni heroj Kalanja Petar, borac i narodni poslanik Polovic Marko, te poznati pjesnik i borac Jurac Ivica.

Udruženje vec godinama nastoji doci do vlastitog doma ili barem do vlastitog kluba clanstva, te u tu svrhu odvaja svake godine dio svojih financijskih sredstava. Postoji opravdana nada da ce se u ovom kotarskom i industrijskom središtu uskoro podici dom, koji ce služiti kao ugodno mjesto razonode umirovljenika i invalida rada i kao mjesto dogovora za daljnji rad na unapredenju zajednickih ciljeva, za bolji život svih gradana naše zemlje.

U Krnjaku je bilo pocetkom 1962. na inicijativu umirovljenika osnovano Udruženje za podrucje tadašnje opcine Krnjak, koje je brojilo 146 clanova. Pocetkom sljedece godine na osnovu novih društvenih pravila ono je pripojeno Udruženju Karlovac i sada djeluje kao Povjereništvo. Rad mu je u svakom pogledu vrlo dobar. Ono je iza Udruženja Ivanec naša najbolja terenska organizacijska jedinica u pogledu širenja društvenoga glasila medu clanovima - odnosno našega lista "Glas penzionera".

 

 

Udruženje Ogulin – osnovano je 1. rujna 1946. Prvi predsjednik bio je Ivaniševic Janko, a tajnik Dancuo Stjepan. Udruženje je ispocetka imalo mnogo poteškoca, te je jedva dobilo na korištenje jednu prostoriju u kuci svoga clana Jagodic Artura. Dvije godine nakon svoga osnutka Udruženje je brojilo 200 clanova, a danas ih ima 2610.

Veliki napredak Udruženja krenuo je 1952. kada je za predsjednika bio izabran Lampman Franjo, jedan od najzaslužnijih aktivista za brzi razvoj i svestrani napredak Udruženja. Skucene prostorije postaju 1958. premalene i nesvrsishodne za normalan rad i daljnji razvitak. Javlja se ideja o izgradnji vlastitog doma. Kako se nije naišlo na razumijevanje kod tadašnjih organa Opcine, prešlo se na kupnju podesnog objekta od privatnog vlasnika. U rujnu 1958. Udruženje kupuje prikladan objekt, koji kroz narednih nekoliko godina nadogradnjama i adaptacijom postaje Društveni dom penzionera i invalida rada u Ogulinu.

Taj dom ima danas pored uredskih prostorija Udruženja veliku salu, terasu, buffet i nusprostorije. Oko Doma postoji prostrani vrt zasadena vockama i ogradena živom zelenom ogradom. U ljetnim mjesecima tu se prireduju vrtne zabave za clanove i ostale gradane. Udruženje je nabavilo iz vlastitih sredstava i namještaj za sve prostorije. U Domu stanuje domacin Doma, koji vodi o njemu brigu i cuva vrt. Ovo Udruženje pomaže clanstvu oko nabavke ugljena i zimnice uz mnogo niže cijene od onih u trgovackoj mreži. Ove je godine Udruženje isplatilo za rekreaciju 18 svojih clanova pripomoc od 3.000 novih dinara.

 

Udruženje Otocac – osnovano je 1. rujna 1949. za što je bio zaslužan tajnik Ostovic Mato. Udruženje je ispocetka imalo nešto preko 100 clanova, a danas ih je 1631. Ima vlastitu KUP-i, koju je osnovalo 1. sijecnja 1955. Danas broji 322 clanova. Dolaskom Jure Cindrica iz Karlovca u Otocac znatno se proširuje rad Udruženja. Pripajanjem ranijeg Udruženja u Brinju broj clanova se udvostrucio.

 

 

Udruženje Slunj - Osnovano je 1. ožujka 1954. godine. Kako nema svojih društvenih prostorija rad se sastoji od cisto administrativnog obavljanja tekucih poslova, kao i brige oko ostvarivanja zakonskih prava clanova iz oblasti socijalnog osiguranja. Radi velike raštrkanosti naselja otežan je ideološko-politicki i kulturno-zabavni život medu clanovima. Od pocetnih nekoliko desetaka clanova njihov je broj porastao na današnjih 583 clana. Vlastite KUP-i nema. U posljednje vrijeme Udruženje vodi pojacanu akciju za dobivanje vlastitih društvenih prostorija.

 

 

Udruženje Korenica - osnovano je 1. rujna 1956. Ispocetka clanstvo je bilo malobrojno, ali je broj polagano porastao na 200. Pripajanjem bivšeg Udruženja u Udbini 1962. clanstvo se naglo povecava i danas broji 587 clanova. Udruženje nema vlastite KUP-i.

Zbog slabe društvene kontrole samoga clanstva nad radom jednog jedinog funkcionera, rad Udruženja posljednjih godina u znatnom je opadanju. Sada se nastoji izborom novog rukovodstva ponovno dovesti njegovu djelatnost u normalne prilike.

 

 

Udruženje Vojnic – osnovano je 1. sijecnja 1959. Iz godine u godinu polagano je rastao broj clanstva, te je danas dostigao brojku od 513 clanova. Vlastite KUP-i nema. Društvena djelatnost Udruženja je slaba zbog raštrkanosti terena i pomanjkanja vlastitih društvenih prostorija.

 

 

Udruženje Vrbovsko – osnovano je 9. veljace 1952, dakle punih šest godina poslije osnutka bivšeg Udruženja u Moravicama, koje danas djeluje kao Povjereništvo. U samom Vrbovskom broj clanova kretao se sve do 1960. godine izmedu 100-200. Pripajanjem ranijeg Udruženja u Moravicama broj se udvostrucio 1962. i prešao brojku od 500 clanova. Danas ih ima 633. Udruženje ima vlastitu KUP-i koja je osnovana 1. sijecnja 1953, i broji danas 549 korisnika. Zbog pomanjkanja društvenih prostorija Udruženje nema društveno-zabavni život.

Povjereništvo u Moravicama radi vrlo dobro vodeci svestranu brigu oko pružanja pomoci svojim clanovima, kako u pogledu ostvarivanja zakonskih prava umirovljenika i invalida rada, tako i oko pružanja pomoci kod nabavke ogrjeva i zimnice.

 

 

Udruženje Vrginmost - osnovano je 15. sijecnja 1948. Ispocetka je brojilo malen broj clanstva. Od 1. sijecnja 1966. Udruženje osniva vlastitu KUP-i, koja broji 680 sudionika.

Pomanjkanje vlastitih društvenih prostorija ogranicava mogucnost vece društvene djelatnosti posebno na podrucju kulturno-zabavnog života. Administracija koristi jednu prolaznu prostoriju pa je rad takoder vrlo otežan. Zato bi Udruženju svakako trebala pružiti pomoc Skupština opcine Vrginmost dodjeljivanjem prikladnih prostorija za društveni rad, koje bi prostorije clanstvo uredilo zasigurno vlastitom radnom snagom ili novcanim doprinosima.

 

OSNIVANJE UDRUŽENJA NA PODRUCJU KOTARA OSIJEK

povratak na sadržaj

Udruženje Beli Manastir - osnovano je 1946. sa sjedištem u Dardi, a 1956. sjedište je prenijeto u Beli Manastir. Pri osnutku je u Udruženje bilo uclanjeno oko 350 clanova, a danas ono broji 1746 clanova. Udruženje od 1956. ima svoju KUP-i i 564 clanova.

Udruženje je pokazalo narocitu brigu za svoje clanstvo u pogledu ostvarivanja zakonskih prava iz podrucja socij