Aktualnosti

Podržavamo početak reforme drugog stupa

Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske podržavaju prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se u trenutku umirovljenja omogući izbor svakom pojedinom osiguraniku hoće li ostati u drugom stupu ili s doprinosima i prinosima prijeći natrag u prvi stup i ostvariti jednaka prava uključujući i dodatak od 27 posto. Ministar Marko Pavić posve je razložno iznio taj prijedlog i njime nije ukinuo drugi mirovinski stup, ali je načeo reformu drugog obveznog mirovinskog stupa i tako prvi put uvažio i mišljenja koja Matica i Sindikat umirovljenika već godinama iznose .
U javnim reagiranjima proteklih dana to je uzbudilo privatne bankare i njihove lobije i zagovornike koji se u medijima predstavljaju kao tobožnji zaštitnici sadašnjih, a posebno budućih umirovljenika.
Matica i Sindikat umirovljenika upozoravaju na negativne strane drugog mirovinskog stupa, koji je uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. godine kao tzv. kapitalizirana štednja. Nastao je tako što je smanjena uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto od bruto plaće zaposlenih pa se pet posto obavezno uplaćuje u drugi stup. Prebacivanjem tih pet posto, što je godišnje više od pet milijardi kuna, u privatne mirovinske fondove, stvoren je ogroman financijski nedostatak za isplatu sadašnjih mirovina pa se to namiruje iz državnog proračuna. Država stoga uzima taj isti novac od bankara, zadužuje se i plaća visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog povećanja državnog javnog duga.
Europa uglavnom ne pozna obvezni Drugi stup kojeg napadno guraju lobiji privatnog financijskog kapitala u Hrvatskoj. Većina zemalja u tranziciji, među kojima su Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, koje su imale sličan model drugog stupa kao i Hrvatska, praktički su ga ukinule, a Češka i Slovenija su takav model odbile uvesti odmah na početku.
U Drugom stupu sada je u Hrvatskoj akumulirano oko 95 milijardi kuna i očito je to preveliki zalogaj, koji traži vrlo ozbiljne i odgovorne odluke o njegovoj sudbini, ali se ne smiju zanemariti iskustva drugih zemalja. Protivimo se povećanju izdvajanja u drugi stup, a posebno na račun prvog stupa iz kojeg mirovinu primaju gotovo svi sadašnji umirovljenici.
Kad je riječ o dodatku na mirovinu od 27 posto, glasnogovornici financijske industrije netočno, tendenciozno i namjerno stvaraju paniku, jer ovdje nitko nikome ništa ne otima i ne oduzima. Pravo na dodatak na mirovinu imaju samo umirovljenici koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. na dalje. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, ali se on ne odnosi na umirovljenike koji ne uplaćuju puni mirovinski doprinos od 20 posto u prvi stup.
Sadašnji težak položaj umirovljenika i njihovo siromaštvo treba rješavati mirovinskom reformom, a u okviru toga i kroz reformu drugog obveznog mirovinskog stupa, vrući krumpir, kojeg se ni jedna hrvatska vlada do sada nije usudila dirati. Ova ga se samo dotakla, iako je, po mišljenju umirovljeničkih udruga trebala izvršiti dubinsku reformu drugog mirovinskog stupa po ugledu na druge zemlje u tranziciji.
A mirovine u Hrvatskoj, prema upozorenju Europske komisije, u odnosu na prosječne plaće, najniže su u Europskoj uniji. Stoga je prioritet promjena formule za usklađivanje mirovina kako bi se zaustavilo daljnje osiromašivanje već osiromašenih umirovljenika.
Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj i bez dva važna preduvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa, te da odvajanje svih mirovina prema posebnim propisima. Kad se od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (38 milijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i naknade), a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni proračun samo s dodatnih četiri milijarde kuna.
Očekujemo od ove mirovinske reforme mjere zaustavljanja daljnjeg siromaštva umirovljenika.

 

Matica umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica

Sindikat umirovljenika Hrvatske

Jasna A. Petrović, predsjednica