kanali za djelovanje umirovljeničkih udruga i njihov utjecaj na kreiranje prijedloga i donošenje zakona i odluka
Matica umirovljenika Hrvatske uspješno ulazi u novu 2012. godinu s nizom inicijativa i akcija započetih u prošloj godini kada je obilježila 65. obljetnicu uspješnog rada i postojanja. U toj protekloj godini, naročito u vrijeme predizborne kampanje za Hrvatski sabor, bilo je puno pritisaka na Maticu da se svrsta za neku od političkih opcija. Obzirom da Matica djeluje u skladu sa Zakonom o udrugama i da su brojni njeni članovi ujedno pripadnici različitih političkih stranaka, Matica je morala sačuvati svoj integritet i principijelno se držati uloge koja joj pripada. Stoga nije ulazila u sferu koja pripada političkim strankama ali je i te kako djelovala i javno ukazivala na probleme umirovljenika, na njihovu izuzetno tešku poziciju koja je pogoršana i time što je rast mirovina bio zamrznut više od dvije godine. U vrijeme izbora Matica je zauzela stav da se, u skladu sa svojom zakonskom i statutarnom ulogom, politički neće svrstavati, ali da pozdravlja sve one stranke koje se zalažu za prava umirovljenika i za poboljšanje njihova položaja jer je do sada teret krize bio previše na leđima najstarije populacije. Tako će i poslije izbora nastaviti surađivati sa svima onima koji u svojim programima, a naročito u djelovanju, štite interese umirovljenika bez obzira radi li se o vladajućim ili oporbenim političkim strankama.
Sada kada je formirana nova Vlada Matica želi s njom surađivati i dati svoj doprinos traženju onih rješenja koja su realna i moguća. Upravo je zatražen i susret s predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem s ciljem da se utvrde modaliteti suradnje na rješavanju problema umirovljenika i osoba starije dobi te da se otvore kanali za djelovanje umirovljeničkih udruga i njihov utjecaj na kreiranje prijedloga i donošenje odluka. Najavljeni su susreti članova vodstva Matice i s ministrima u Vladi za one resore koji se odnose na umirovljeničku problematiku. Jača i veza s Hrvatskom strankom umirovljenika koja je u vladajućoj koaliciji, a ima tri saborska zastupnika. Prvi sastanak vodstava Matice i Hrvatske stranke umirovljenika na čelu sa Josipom Vincekom i Silvanom Hreljom održan je nedavno u Križevcima. U razgovoru koji je protekao u atmosferi punog razumijevanja iskazana je želja i dogovorena čvršća suradnja između dviju najvećih i najjačih umirovljeničkih asocijacija.
Daljnje funkcioniranje Nacionalnog vijeća
Jedno od važnih pitanja je svakako i daljnje funkcioniranje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske. Matica ocjenjuje da Nacionalno vijeće, kao savjetodavno tijelo Vlade, treba nastaviti djelovati jer je do sada pokazalo da ima opravdanu svrhu i veliki značaj za ukupnu umirovljeničku populaciju. No, iskustvo pokazuje da bi Nacionalno vijeće trebalo biti bez predstavnika političkih stranaka pa i onih koje imaju umirovljenički predznak. Stavovi Matice su da se u Nacionalno vijeće u ime umirovljenika imenuju po dva člana iz Matice i Sindikata umirovljenika Hrvatske te jedan član iz Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske. Važno je da se na Vijeću, u kojem uz umirovljenike sjede i predstavnici Vlade, raspravljaju svi prijedlozi prije nego što idu u Vladu i Sabor na odlučivanje. To je najbolji način da umirovljeničke udruge, koje dosljedno zastupaju interese svoga članstva mogu biti uključene u raspravu već u fazi formiranja prvih nacrta prijedloga važnih za umirovljenike. Takav model postoji i u nekim europskim zemljama i Matica umirovljenika, a posebno njen predsjednik i prvi koordinator Nacionalnog vijeća Josip Vincek, zalažu se za njegov opstanak i djelovanje upravo uz Vladu kako bi udruge umirovljenika bile uključene već u stvaranje prvih projekcija zakona i najvažnijih odluka. Ovakvo stajalište se razlikuje od nekih prijedloga koji su se čuli u javnosti da bi Nacionalno vijeće trebalo prebaciti iz Vladinih u Saborske okvire.
Drugo izuzetno važno pitanje o kojem Matica želi razgovarati je prijedlog Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi treće životne dobi u kojoj su dati konkretni prijedlozi za rješavanje vrlo širokog spektra umirovljeničkih problema.
Dopunjen prijedlog Deklaracije
Matica je zajedno sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske i Koordinacijom umirovljeničkih udruga ponovno razmotrila prijedlog Deklaracije i dopunila ga novim usuglašenim rješenjima. Među ostalim, za usklađenje prosječne mirovine na 50 posto prosječne plaće postavljen je realniji rok od četiri godine. U prvom prijedlogu Deklaracije taj rok je bio dvije godine. Sada je prosječna mirovina u odnosu na prosječenu plaću svega nešto više od 39 posto. Deklaracija prvi put uopće do sada u Hrvatskoj definira mirovinu kao imovinsko pravo i kao ekonomsku, a ne kao socijalnu kategorija u kojoj država može samovoljnim odlukama smanjivati njihovu realnu, pa čak i nominalnu vrijednost.
Program Vlade za period od 2011. do 2015 godine manjim dijelom samo dotiče dio onoga što stoji u Deklaraciji, ali najveći dio nije i trebat će se jako založiti da se u dijalogu i međusobnom razumijevanju taj predloženi dokument Matice stavi na dnevni red i da se pokušaju definirati zajednički prihvatljiva, ali cjelovita rješenja važna za cjelokupnu umirovljeničku populaciju. Matica u dobroj namjeri želi pridonijeti da se za umirovljenike pronađu bolja rješenja jer je neprihvatljivo i neodrživo sadašnje stanje u kojem je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću daleko najmanja u Europi. Uz sve argumente o prevelikom broju umirovljenika, ipak se ne bi smjelo ostati na rješenjima koja najstariju i najnemoćniju kategoriju ljudi drže u siromaštvu i teškim uvjetima za preživljavanje. Zato u Deklaraciji Matica predlaže europska rješenja upravo onakva kakva bi trebala i morala biti u vrijeme kad Hrvatska ulazi u Europsku uniju.
Savan TOMAŠEVIĆ
